Radničko naselje Kreka smješteno u zapadnom dijelu Tuzle predstavljalo je mjesto razvoja industrije ovoga grada u vrijeme Austrougarske. Osim što je u ovom kraju nekada živjelo 27 nacija, Kreka je među Tuzlacima prepoznatljiva i po zajedništvu, ali i DTV Partizanu čija će porušena zgrada ponovo biti izgrađena.

Radničko naselje Kreka smješteno u zapadnom dijelu Tuzle predstavljalo je mjesto razvoja industrije ovoga grada u vrijeme Austrougarske. Osim što je u ovom kraju nekada živjelo 27 nacija, Kreka je među Tuzlacima prepoznatljiva i po zajedništvu, ali i DTV Partizanu čija će porušena zgrada ponovo biti izgrađena.

Generacije Krečana smjenjivale su se kroz vjekove, međutim ovo naselje i danas je uspjelo zadržati svoj prepoznatljivi duh neraskidivog zajedništva. Svoju jedinstvenost mještani iskazuju i kroz godišnje susrete koji nose tradiciju od davne 1979. godine.

Svake druge sedmice u decembru okupljaju se na jednom mjestu, a kontinuitet njihovog druženja nije prekidan ni u vrijeme ratne agresije na Bosnu i Hercegovinu. Svoje uspomene Krečani su i danas evocirali, stariji su se prisjećali nekadašnjih lijepih vremena, a mlađi uživali u pričama o pravim vrijednostima koje se trebaju njegovati.

“U Kreki se sve promijenilo, ali je duh zajedništva ostao isti. Drago nam je što svake godine imamo priliku družiti se i prisjetiti starih dana i uspomena. Veoma sam ispunjena zbog činjenice da i buduće generacije žele zadržati naše lijepo druženje koje je jedinstveno”, kaže za Klix.ba Borka Mollenhauer, predsjednica Organizacionog odbora 41. susreta Krečana.

Borka Mollenhauer (Foto: A. K./Klix.ba)

Uz domicilno stanovništvo, dolaskom 1918. godine Česi, Mađari, Slovaci, Italijani… u Kreku su donijeli svoje kulture i načine života. Tadašnji mještani činili su 30 posto ukupnog stanovništva Tuzle, a danas ih u ovom zapadnom kraju grada živi skoro 12.000.

U kolonama Kreke je prije 77 godina rođen i Krunoslav Vučijević, a svoju prvobitnu adresu stanovanja prije tri decenije je zamijenio drugom u centru grada. Međutim, s ovim naseljem i danas ima neraskidivu vezu. Govoreći nam o davnim vremenima, Vučijević ističe da su Krečani doslovno živjeli kao jedna porodica.

“Ovdje je bilo 27 različitih nacija, a da mi nismo znali ko je koje. Svi smo se poštovali, posjećivali, zajedno slavili Božiće, Bajrame, Uskrse i Vaskrse. Zimski period nam je bio posebno interesantan, tada se klala živina, a svi smo jedni drugima nosili meso. Bio je to život puno bolji nego ovaj danas. Mnogi Krečani su preminuli, ovdje su došli neki novi, mlađi ljudi, koji, zahvaljujući nama starijima, nastoje održati duh zajedništva”, priča nam Vučijević.

Krunoslav Vučijević (Foto: A. K./Klix.ba)

U odnosu na općenito današnja vremena Vučijević navodi da su se u decenijama ranije posebno poštovale starije osobe, što je bilo izraženo i u Kreki.

“Usađivanje poštovanja u mlađe u svakoj kući je bilo sastavni dio odgoja, a proći kroz Kreku, a ne pozdraviti nekoga bilo je nezamislivo. Nama tada, ali i danas, nije bilo bitno ko je koje vjere i nacije, najvažnije je ko je kakav čovjek. Drago mi je što vidim da to i danas njeguju mladi Krečani”, nastavlja Vučijević.

Društveni život u zapadnom dijelu grada vezivao se za DTV Partizan koji je predstavljao najznačajnije mjesto okupljanja svih građana, a nalazio se upravo u Kreki. U Partizanu su se sklapala prijateljstva, rađale su se nove ljubavi, a prve televizijske programe mještani su upravo tamo mogli gledati.

“U partizanu smo imali prvi televizor i svi smo jedva čekali da idemo tamo. Za 19 sati bilo je zakazano gledanje Dnevnika, a 50 minuta ranije mlađi su uživali u programu prilagođenom za njih”, prisjeća se Derviš Čičko, predsjednik Upravnog odbora Udruženja građana Kreka.

Derviš Čičko (Foto: A. K./Klix.ba)

Objekat je izgrađen 1894. godine za vrijeme vladavine Austrougarske monarhije u Bosni i Hercegovini i bio je utočište članova Gombolaškog, a kasnije Sokolskog društva.

Poslije Drugog svjetskog rata objekat je služio kao dom Društva za tjelesno vaspitanje. U funkciji je bio sve do 1995. godine kada je izuzet za potrebe izbjegličkih općina i skladištenje humanitarne pomoći. U to vrijeme ovo kultno mjesto izgubilo je na svom značaju jer je prepušteno zubu vremena.

Mještani nisu imali sredstava za njegovo održavanje, a nadležni nisu imali previše sluha za obnovu. Zbog konstantnog urušavanja objekat je bilo neophodno u cijelosti srušiti, a mještani su se izborili da nova zgrada bude ponovo izgrađena.

Foto: A. K./Klix.ba

“Ovaj objekat je sigurno najvažniji u zapadnom dijelu grada, a njegova nova izgradnja nalazi se na samom početku. Javni konkurs za izbor izvođača je raspisan, novac je u gradskom budžetu obezbijeđen, a pomoć nam je pružila i Vlada Kantona Sarajevo koja nam je osigurala 85.000 KM za vanjsko uređenje objekta”, kaže Čičko.

Krečani ističu da će novi Partizan vratiti izgubljeni oblik života koji je nekada bio u ovom radničkom naselju, a kroz njegovu izgradnju predviđeno je formiranje sportske sale, muzeja, ambulante, multifunkcionalne sale i mnogih drugih pratećih sadržaja u cilju stvaranja što ugodnijeg mjesta za boravak svih Tuzlaka.

(izvor: klix.ba)