Home Vijesti BiH MEDIJI ČUVAJU BOSANSKI JEZIK U DIJASPORI I DOMOVINSKIM ZEMLJAMA

MEDIJI ČUVAJU BOSANSKI JEZIK U DIJASPORI I DOMOVINSKIM ZEMLJAMA

Nažalost, Bošnjaci u manjem bh entitetu i dijelovima Federacije gdje su Hrvati većina još uvijek nemaju pravo na pohađanje nastave na bosanskom jeziku. U bosanskohercegovačkoj dijaspori djeluju dopunske škole na bosanskom jeziku, a Bošnjaci u domovinskim zemljama su se izborili za priznanje bosanskog jezika.

U eri društvenih mreža čini se da su radio stanice i klasične televizije premašene. Međutim, kada je u pitanju zastupljenost bosanskog jezika na televizijama i radijskim stanicama u domovinskim zemljama i dijaspori bilježimo izuzetno pozitivne primjere. Tako živa riječ preživjela je i svjedoči kulturu, tradiciju, duhovnost i identitet Bošnjaka.

Naša dijaspora u Australiji je još 1991. godine osnovala Bošnjački radio koji je bio spona s domovinom. Danas Aiša Hadžiahmetović na SBS radiju realizuje sedmičnu emisiju na bosanskom jeziku kroz koju prati dešavanja u bosanskohercegovačkoj zajednici u ovoj dalekoj zemlji te donosi pregled vijesti iz domovine. Pored gostiju iz Australije u ovoj emisiji učešće su uzele brojne ličnosti iz Bosne i Hercegovine i dijaspore.

Pozitivni primjeri iz S. Makedonije

Republika Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina već decenijama njeguju dobre međudržavne odnose na svim poljima, a Bošnjaci i bosanski jezik su ustavna kategorija. Bosanski jezik u Makedoniji je prisutan na državnoj televiziji, radiju i u obrazovnom sistemu.

Amina Porović je bila dio tima koji je početkom 2000-tih pokrenuo redakciju na bosanskom jeziku na RTV Makedonije.

  • Počeci su bili teški, ali sam bila sretna što su tu bili novinari Emina Kurtović, Edin Rastoder, Edin Hajdarpašić i Binasa Šaćirović koji su skupa sa mnom nesebično se davali da taj program bude što bolji, kvalitetniji, bogatiji i zanimljiviji našim gledaocima i da našu kulturu, tradiciju i jezik afirmišemo i predstavimo što bolje. Bili smo mladi i puni elana to je bila ta snaga koja nas je motivisala i davala volju – kaže Amina Porović.

Sabina Murić Smajović, glavna urednica programa na bosanskom jeziku pri Makedonskom državnom radiju kaže za naš portal da priznavanjem Bošnjaka za konstitutivnog naroda Republike Sjeverne Makedonije dobili smo mogućnost ostvariti svoje pravo na obrazovanja na maternjem jeziku i prezentovanje svoje kulture i identiteta na medijskom prostoru.

Ona ističe da javni servis MRT je medij na kom se skoro dvije decenije emituju programi na bosanskom jeziku.

  • Mi kao Radio redakcija na bosanskom jeziku, osnovana 2003. godine, svakoga dana informišemo naše slušatelje o svemu što je obilježilo dan u zemlji, regiji i svijetu. Poseban akcenat stavljamo na sadržajima kojima se njeguje identitet, prije svega, ali i obrazovanje, tradicija i kultura Bošnjaka. Cilj naših emisija je pokazati naše vrijednosti i upoznati naše slušatelje s Bošnjacima iz BiH i Republike Sjeverne Makedonije – dodaje Murić Smajović.

Pored programa na radiju, na državnoj televiziji S. Makedonije tri puta sedmično emitira se emisija Sehara na bosanskom jeziku.

Bosanski radio iz grada Hansa Kristijana Andersena

Zahvaljujući BH radio Odense bosanski jezik se čuje u cijelom svijetu iz grada Hansa Kristijana Andersena. Već 12 godina ovaj projekat okuplja našu dijasporu i povezuje ih sa domovinom utorkom između 17 i 19 sati.

  • Prvog marta ove godine BH radio Odense će napuniti 12 godina emitovanja svog programa i to će biti ujedno i naša 540. emisija po redu. Ja sam ljako sretan zbog toga jer smo ipak opstali mnogo duže nego što smo i sami vjerovali. Opstali smo upravo zbog toga što smo tokom emitovanja programa prvih mjeseci i godina uvidjeli da radio ima priličan broj slušalaca i da se mnoge aktivnosti vrte baš oko BH radija Odense. To je upravo bila i misija, odnosno ideja vodilja. Planirali smo da osim emitovanja programa budemo pokretač i organizator mnogih manifestacija i obilježavanja značajnih datuma iz bliže i one malo dalje historije naše domovine. Redovno smo organizovali u toku ovih 12 godina manifestacije kojim smo proslavili i obilježili naše velike praznike Dan državnosti i nezavisnosti – kaže za Preporod.info Mensur Graca.

Iz njihovog iskustva pokazalo se da je internet pomogao u promociji njihovog rada i privlačenja publike.

Mensur Graca

  • Budućnost radija kao jednog od globalnih medija nije upitan i to se danas može sa sigurnošću reći. Pojava interneta ni na koji način nije ugrozila postojanje radija čak šta više internet je enormno povećao broj slušalaca. Upravo to se desilo i nama na BH radiju, kada smo počeli program radija emitovati pored FM talasa i na internetu. Broj slušalaca uvećao se sigurno preko stotinu puta. Posljednjih mjeseci na dva linka na kojim se može slušati radio registrovano je nekoliko miliona klikova. Drago nam je zbog toga, ali nam je to i obaveza da moramo ustrajati i biti zanimljivi i aktuelni inače od klikova neće biti ništa. U svijetu danas djeluje enorman broj radio stanica i taj se broj konstantno povećava, radio ima svoju budućnost. Mi imamo sreću da smo dio tzv. useljeničkog radija koji je pod “kapom” Ministarstva kulture Danske, a oni su naši finansijeri. Svaku promjenu u smislu novih tehnologija oni prate tako da tu nema zime – dodaje Graca.

Dvojezični Radio Fatih iz Podgorice

Pet godina nakon dobijanja frekvencije i dvije godine nakon emitovanja eksperimentalnog programa, prvi islamski radio u Crnoj Gori, Radio Fatih, počeo je tokom januara proizvoditi vlastiti program. Ovaj medij je dvojezičan, odnosno program se realizuje na bosanskom i albanskom jeziku. U Crnoj Gori djeluje više medija u gradovima gdje Bošnjaci žive, a na državnoj televiziji se emituje emisija Mostovi koja predstavlja manjinske narode. Ranije je ovu emisiju uređivala Emina Hodžić-Knežević autorica dokumentarnog filma o Salihu Gaševiću.

U Srbiji, odnosno sjevernom Sandžaku djeluje pet televizija i tri radio stanice na bosanskom jeziku, dok na državnoj televiziji Bošnjaci, ali i druge “nevojvođanske” manjine (Albanci, Bugari, Vlasi) nemaju svoj program.

Na Kosovu bosanski jezik je zastupljen na državnoj televiziji zahvaljujući predanom radu Nadire Avdić Vlasi. Također, u dijelovima Kosova gdje žive Bošnjaci postoji više televizija i radio stanica na bosanskom jeziku, a najviše u Prizrenu, piše Preporod.info.

Na hrvatskoj državnoj televiziji bosanski jezik se može povremeno čuti u magazinu za nacionalne manjine Prizma koji se emituje subotom na HRT1.

Bosanskohercegovački radio – Malme počeo je sa emitovanjem programa, 30.11. 1995. godine, a svoj program emituje nedjeljom od 11.00 do 13.00 sati. Osnovan je s ciljem da informiše o dešavanjima u domovini, Švedskoj i svijetu, te promoviše bosanskohercegovačku kulturu i historiju. Jedan od važnih ciljeva programske politike je i afirmacija uspjeha naših građana u Švedskoj.

Radio na bosanskom jeziku “Naša riječ” u Čikagu sa radom je počeo 1. augusta 2005. godine, a svoj program emituje ponedjeljkom od 20.00 do 21.30 sati.

(Izvor: Hayat.ba)