Home Vijesti BiH DIPLOMATSKI SKANDALI NAKON HAPŠENJA EDINA VRANJA

DIPLOMATSKI SKANDALI NAKON HAPŠENJA EDINA VRANJA

Ovi događaji ukazuju na novo pogoršanje odnosa između dvije zemlje, što je potvrdila i ambasadorica BiH u Srbiji Aida Smajić. Ona je kazala da u utorak (14.9.) dolazi u Sarajevo nakon što je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković pozvala na hitne konsultacije . „To je praksa u diplomatiji u slučaju narušavanja bilateralnih odnosa, kao što je slučaj između Srbije i BiH”, rekla je ambasadorica Smajić.

Srbijanski ambasador u BiH odbio Komšićev poziv na razgovor

Hapšenje Jovana Divjaka je kršenje međunarodnog prava i jurisdikcije Haškog suda od strane Srbije, navodi se u analizi Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane.

Predsjednik Srbije nepoželjan zbog Orića

Zbog hapšenja Edina Vranja, predsedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić pozvao je ambasadora Srbije u BiH Aleksandra Đorđevića na razgovor. No, Đorđević se nije odazvao pozivu ističući da je u stvari „pozvan na kafu”. „Nisam imao vremena odazvati se na nezvaničan poziv, diplomatija tako ne funkiconira. Kazali su da će biti neprijatno ako se u medijima objavi da sam odbio poziv, a ja ne volim da mi ljudi prijete. Rekao sam da svako treba raditi svoj posao, a da su protokol i procedure poznate. Nisam rekao da neću doći, nego da sam imao obaveze, a to što su me pozvali ‘na kafu’, malo je neprijatno i degutantno”, kazao je Đorđević za BH radio 1.

Komšićev savjetnik Davor Vuletić demantirao je te navode ističući da uopće nije razgovarao direktno sa ambasadorom nego, kako to praksa nalaže, sa Ambasadom. „Ambasador Srbije nije pozvan na kafu i ćaskanje, nego na razgovor zbog ozbiljnih stvari koje se tiču dvije države. Ako mu nije jasno šta je uradio postupajući ovako, predlažemo mu da se konsultuje s nekim ko ima ozbiljno diplomatsko iskustvo, a ne sa kolegama iz BIA-e (Bezbjednosno-informativna agencija)”, naveo je Vuletić.

Edin Vranj je u pritvoru Suda u Beogradu

Sumnje u dobre namjere ambasadora Đorđevića iznosi i novinar Ernad Metaj. „Kako vjerovati ambasadoru koji je bio direktor obavještajne službe susjedne države? Teško! Aleksandar Đorđević ambasador Srbije u BiH na tu poziciju došao je s mjesta direktora BIA-e”, piše Metaj za portal „Patria”, napominjući da nije prvi put da se ambasador Đorđević „oglušio” na pozive iz Predsjedništva. „Prvi put Đorđević je odbio poziv Šefika Džaferovića kada je u Srbiji uhapšen bosanskohercegovački državljanin Husein Mujanović. Tada se Đorđević barem pravdao hitnim pozivom iz Beograda”, kaže Metaj, navodeći da je riječ o gesti nepriznavanja institucija BiH.

Bivši načelnik sektora za organizirani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH Edin Vranj, koji je uhapšen u nedjelju (12.9) na graničnom prelazu Uvac između BiH i Srbije, nalazi se u pritvorskoj jedinici Odjeljenja za ratne zločine Suda u Beogradu. Detalji optužnice, koju bi srbijansko pravosuđe moglo objaviti u utorak (14.9.) još nisu poznati. Vranj je osumnjičen za navodne ratne zločine u Goraždu 1993. i 1994. godine zbog „maltretiranja” zarobljenih vojnika bivše Vojske Republike Srpske.

Slučaj procesuiran u BiH, nema dokaza u vezi sa uhapšenim

Tužiteljstvo BiH nije dobilo nikakvu službenu obavijest ili informaciju o ovom hapšenju od nadležnih tijela Srbije. Ova institucija pojašnjava da je u BiH već pokrenut postupak u vezi sa navodima o ratnim zločinima nad žrtvama srpske nacionalnosti u zgradi ZOIL-a u Goraždu, 1993. i 1994. godine. Podignuta je optužnica protiv više osoba i suđenje je u toku, ali je 2018. godine donesena naredba o „neprovođenju istrage” u odnosu na Edina Vranja, na šta nije bilo prigovora. „Tužiteljstvo BiH je o navedenom proslijedilo upit prema Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije, u kojem su zatražene detaljne informacije, te je proslijeđena Naredba o neprovođenju istrage, koja je postala konačna u BiH”, saopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Advokatica Vasvija Vidović pojašnjava da u vezi sa ratnim zločinima važi načelo univerzalne jurisdikcije, što znači da svaka država, ako ima podatke da je osoba koja se nalazi na njenoj teritoriji, ima pravo voditi istrage, suditi za ratne zločine te koristiti pravna sredstva što uključuje i potjernicu. „Da bi međunarodna potjernica bila izdata kao u ovom slučaju, nadležni sud mora provesti istragu i utvrditi ima li dovoljno dokaza koji ukazuju na sumnju da je počinjeno krivično djelo. Međutim, taj predmet je u Sudu BiH i već je provedena istraga koja je rezultirala optužnicom”, kaže Vidović, napominjući da je upoznata sa dokazima u navedenom predmetu koji nigdje ne ukazuju da je Edin Vranj počinio ikakav ratni zločin.

Komšić i Džaferović: „Srbija štiti zločinca Novaka Đukića, a hapsi državljane BiH”

Zbog hapšenja Edina Vranja, predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović otkazali su učešće na konferenciji „Nesvrstanih” u Beogradu, najavljenom za oktobar. No, u Beograd na skup „Nesvrstanih” ide Milorad Dodik.

Komšić i Džaferović su ocijenili da je hapšenje Edina Vranja novi u nizu sračunatih progona nad građanima BiH koje vrše srbijanske vlasti, zloupotrebljavajući princip univerzalne nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina. Tvrde da je cilj „revidiranje istine o ratu u BiH”. „Srbijanske vlasti štite pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Novaka Đukića, kao i čitav niz osumnjičenih za genocid u Srebrenici i druge zločine, a hapse pripadnike oružanih i policijskih snaga BiH, što je selektivni progon sa političkim motivima”, navedeno je između ostalog u saopćenju Komšića i Džaferovića.

Vlado Adamović: „Vranj treba konkretnu pomoć, a ne politizaciju”

Advokat Vlado Adamović smatra da treba izbjeći politizaciju ovog slučaja i brzo reagirati kako bi se uhapšenom Edinu Vranju pružila neophodna pravna pomoć. „Mnogi komentari idu u političkom pravcu i nemaju pravni smisao. Činjenica je da je bosanskohercegovački državljanin lišen slobode u drugoj državi koja provodi određenu pravnu proceduru. Ambasada BiH mora hitno reagirati, a onda i ministarstva i druge nadležne institucije. Sve se mora učiniti da se pomogne tom čovjeku i ja apeliram da država zaštiti svog građanina od progona. Sad je to pravna bitka, treba vidjeti ko će braniti gospodina Vranja u Beogradu i postupak treba pratiti pravno, a ne politički”, kaže Adamović.

Pred srbijanskim pravosuđem procesuirano je više državljana BiH zbog ratnih zločina nad srpskim vojnicima i civilima tokom proteklog rata u BiH. Najpoznatiji je predmet Ilije Jurišića, koji je oslobođen odgovornosti za navodne ratne zločine u vezi sa „Tuzlanskom kolonom”. Pravosuđe Srbije raspisalo je više međunarodnih potjernica protiv građana BiH, a najpoznatiji su slučajevi Jovana Divjaka i Ejupa Ganića – oba okončana odbacivanjem navoda iz srbijanskih potjernica pred sudovima u Beču i Londonu.

(Izvor: Hayat.ba)