Home Vijesti BiH Kome su državne institucije isplaćivale stimulacije u vrijeme korone

Kome su državne institucije isplaćivale stimulacije u vrijeme korone

Poražavajuće je da je većina ministarstava, agencija i ustanova koje su na “državnim jaslama” u vrijeme kada je u BiH desetine hiljada radnika ostalo bez posla, kada mnogi nisu znali hoće li narednog dana imati novca za hljeb, lijek ili zaštitnu masku i rukavice, svoje uposlenike koji su bili pošteđeni egzistencijalnih strahova dodatno nagrađivala novcem poreskih obveznika

PIŠE: SEMIRA DEGIRMENDŽIĆ

Više od stotinu hiljada maraka ukupno je isplaćeno uposlenicima oko 30 institucija na državnom nivou na ime stimulacija, nagrada, otpremnina i drugih naknada mimo plaća u periodu od prvog marta do kraja maja, kada je u BiH trajala vanredna situacija zbog koronavirusa! Od 71 državne institucije kojima je pitanja o isplatama pored plaće u vrijeme dok institucije nisu radile krajem maja uputio Saša Magazinović (SDP), državni poslanik, do sada su stigli odgovori iz njih oko 30. Poražavajuće je da je većina ministarstava, agencija i ustanova koje su na “državnim jaslama” u vrijeme kada je u BiH desetine hiljada radnika ostalo bez posla, kada mnogi nisu znali hoće li narednog dana imati novca za hljeb, lijek ili zaštitnu masku i rukavice, svoje uposlenike koji su bili pošteđeni egzistencijalnih strahova dodatno nagrađivala novcem poreskih obveznika. Tek se očekuju odgovori iz još oko četrdesetak institucija, pa postoji mogućnost da iznosi isplaćeni iz budžeta na ime različitih nagrada budu znatno veći.

EPIDEMIJA IM DOBRODOŠLA

U obrazloženjima institucija uglavnom je navedeno da su njihovi uposlenici koji su u vrijeme vanredne situacije dolazili na posao “radili u otežanim uvjetima, izvršavali zadatke koji nisu u opisu njihovih poslova i ostajali na radnom mjestu preko minimuma koji je bio propisan u to vrijeme “. Pri tome nisu dostavljeni nikakvi konkretni dokazi o tome šta su to posebno uradili državni službenici u vrijeme krize, a što bi zavrijedilo značajne dodatke na plaće.


Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Ministarstvu finansija i trezora BiH

U prvim reakcijama za Fokus.ba predstavnici penzionera, rudara i drugih radnika u realnom sektoru koji su ponijeli najveći teret nezapamćene ekonomske i zdravstvene krize izrazili su svoje ogorčenje i nevjericu da su životi i dolazak na posao privilegirane kaste zaposlene u administrativnom aparatu ove države bili vrednovani i cijenjeni više nego ostalih radnika i građana ove države.

Za penzionere, od kojih je stotine hiljada njih dva mjeseca bilo, kako sami kažu, zaključano u svojim domovima, vanredna situacija donijela je dodatne troškove, a da pri tome nisu dobili ni marke od države. Naprotiv, kako je za Fokus kazao Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, najugroženija kategorija stanovništva u našoj zemlji “u tišini” se odrekla i svog prava na usklađivanje penzija u vrijeme korone, a sve zarad pomoći privredi i nezaposlenima.

– Koronazakonom predviđeno je da se nikome ne daju stimulacije nego da se smanje plaće, u cilju punjenja fonda za pomoć, a sada je, kako vidim, očito da je to naišlo na otpor. Pa ako su oni išli na otežane uvjete rada u vrijeme koronavirusa, onda oni mogu da požele da ubuduće bude što više koronavirusa. Ili neke epidemije. Više bi im se isplatilo. A, najviše povećanje troškova života imali su upravo stariji od 65 godina. Bili smo spriječeni da izlazimo i primorani tražiti nekoga da nam kupi hranu i lijekove po cijenama koje nam se ispostave. Nismo mogli tražiti gdje je jeftinije, nego smo plaćali onoliko koliko su platili oni koji su nam donijeli. Dok su sve zemlje u regionu dale jednokratnu pomoć penzionerima zbog otežanog snabdijevanja i povećane potražnje za lijekovima u FBiH to nije bio slučaj. Mi smo uputili zahtjev za tim dodatkom, ali smo naišli na zid šutnje. Ali mi ćemo pogotovo sada insistirati na tom dodatku i tražimo da nam se uz augustovsku penziju obračuna redovno usklađivanje penzija, i to retroaktivno od Nove godine. Mi smo se toga bili dobrovoljno odrekli u tišini kako bi se pomoglo privredi i nezaposlenima, a sada čujemo da su neki isplaćivali stimulacije. Jasno je da nisu svi podnijeli podjednako teret krize. Ne zaboravite da je u FBiH samo mjesečna isplata penzija ukupno 180 miliona KM i ako se sve to potroši za komunalne usluge i za opskrbu za život, za lijekove i za hranu, od toga se plaća PDV i od tog PDV-a su plaćene sve te stimulacije i nagrađivanja. To je naš novac, jedino se nama ne vraća taj PDV, zato su odluke o stimulacijama u najmanju ruku neodgovorne i neozbiljne – kaže Mehić.

I dok su penzioneri, kako kažu, tiho pristali da im u vrijeme krize ne dođe do povećanja penzija, u još većoj tišini i daleko od očiju javnosti najprivilegiraniji sloj društva za nepoznati broj dolazaka na posao u vrijeme vanredne situacije i još nepoznatiji učinak rada bio je nagrađivan mjesečno u rasponu od 100 pa čak i do više od 1.000 KM.

SVE PO ZAKONU

Tako visokih stimulacija čak od po 1.000 KM bilo je, primjerice, u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH koja nije navela čime su neki od njihovih uposlenika zaslužili stimulans u visini nečije dvije plaće iz realnog sektora. Naravno, ni u toj agenciji, kao i u drugim institucijama nisu propustili navesti da su sve isplate vršene “po zakonu i u skladu s propisima, odlukama i pravilnicima”.

No, sramotno je da u izuzetno teškim vremenima za većinu stanovnika ove zemlje, uz rijetke svijetle izuzetke koje ćemo, također, spomenuti, većina institucija nije pokazala kolektivnu empatiju i solidarisala se s ostalim građanima, naročito s onima koji su prva skoro tri mjeseca pandemije proživjela u izuzetno teškim uvjetima.

Posebno su apsurdne isplate stimulacija u vrijeme pandemije koronavirusa primjerice u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Naime, neki uposlenici ovog ministarstva dobijali su mjesečno i po nekoliko stotina maraka stimulacije, a da nije poznato da su pomogli da neka od ugroženih kategorija stanovništva ili pojedinac u zemlji u to vrijeme ostvari neko od svojih prava koja su mu bila uskraćena.


Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Tužilaštvu BiH

I u Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH u periodu od 1. marta do 26. maja isplaćivane su stimulacije za pojedine radnike u mjesečnim iznosima od 100 do 150 maraka.

Ne zna čovjek da li bi plakao ili se smijao i na podatak da je i u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH koja u vrijeme kad su ljudi masovno otpuštani, a nije bilo posredovanja u zapošljavanju, nego naprotiv direktnih i nemilosrdnih otkaza, stimulacija isplaćivana onima koji su dolazili na posao u martu i aprilu.

Iz te agencije su se čak požalili kako su u to vrijeme imali dosta uposlenih na bolovanju koje je kod nekih već tada trajalo i po 100 ili 70 dana, pa su njihove poslove morale obavljati njihove kolege, te su stoga stimulirani dodatnim novčanim sredstvima.


Faksimil odgovora Suda BiH o isplaćenim jubilarnim nagradama

No, Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata u BiH, za Fokus kaže da su ovi primjeri samo još jedan dokaz da su se političke elite i oni koje oni postavljaju u državne institucije poodavno odrodile od “običnih” ljudi, radnika i građana. Isplatu stimulacija administrativnoj “aždahi” u najvećoj krizi on ocjenjuje sramnom i neodgovornom

– Jer, većina radnika koji su i sačuvali posao ne da nisu imali nikakvu stimulaciju za prekovremeni rad u otežanim uvjetima i po 12, 14 ili čak u nekim slučajevima i po 16 sati, nego su i te njihove mizerne plaće bile umanjivane zato što su poslodavci koristili priliku da prikažu manji promet ili prihod da bi mogli koristiti povlastice takozvanog koronazakona. Prema našim informacijama, čak nisu svi ni zaposlenima u trgovinama i tržnim centrima isplatili obećane stimulacije, a znamo koliko su ti radnici bili i još su izloženi riziku i teškom radu. S druge strane, imamo ove primjere stimulacija u državnim institucijama i samo možemo konstatirati da toliku administraciju i njihove prohtjeve ne mogu namiriti ni puno razvijenije države od BiH. Najstrašnije je što oni igraju na kartu visokog stepena tolerancije kod građana i radnika i očito da smo im sve to dopustili svojom inertnošću – zaključuje Šatorović.

DODATAK ZA RAD NA RAČUNARU

U daljnjoj analizi odgovora institucija koje su isplaćivale stimulacije “bode u oči” i to da su one isplaćivane uposlenima u Komisiji za koncesije BiH. Ova komisija je jedna od najneučinkovitijih institicija u državi koja ima sedam članova i koji godinama faktički ništa ne rade, što je više puta javno konstatirano i u raspravama u Parlamentu BiH.

Nedavno je zatraženo čak i njihovo gašenje u Parlamentu BiH, ali nije bilo većine u Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma da podrži taj prijedlog. Tada je objelodanjeno i da je ova komisija od 2005. godine do danas potrošila oko 15 miliona maraka, i to uglavnom na plaće uposlenih, a godinama nije uradila nikakav konkretan posao. Čak je i gotovo većini članova tog tijela još prije nekoliko godina istekao mandat, ali to nije smetnja da oni primaju mjesečne plaće koje po članu premašuju tri hiljade maraka.


Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH

Ova komisija ništa ne radi ni u normalnim okolnostima, tako da nije jasno zbog čega su isplaćivane stimulacije za dvoje njenih uposlenika u martu i aprilu, a u zvaničnom obrazloženju navedeno je da su ih dobili zbog “obavljanja poslova upražnjenog radnog mjesta”.

Stimulirani su i uposlenici Agencije za javne nabavke BiH. U obrazloženjima zbog čega su pojedinci dobijali mjesečne iznose između 200 i 500 KM na plaću mahom je naveden povećan obim poslova.

Izgleda da se “udarnički” radilo u vrijeme vanredne situacije i u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Osim novčanih nagrada za koje nije naveden iznos u kojem su isplaćivane, te isplate naknada čak i volonterima, ova agencija isplaćivala je i takozvani informatički dodatak.

Nije poznato u kojem iznosu i kojem broju uposlenih je isplaćivana ova vrsta naknade i za koje tačno poslove. Međutim, uvidom u ranije dokumente o ovom dodatku, evidentno je da je on sporan po više osnova iako je odluku o mogućnosti takvog dodatka u institucijama još 2009. godine donijelo Vijeće ministara BiH.

Cijeli članak/vijest pročitajte na izvornom portalu klikom OVDJE! (fokus.ba)