Ko je Džulijan Asanž i zašto se krio sedam godina: Genijalac koji je provalio u tajne baze, optužen za silovanje, bio je mrtav čovjek koji hoda


Džulijan Asanž Arhiv
Ko je Džulijan Asanž i zašto se krio sedam godina: Genijalac koji je provalio u tajne baze, optužen za silovanje, bio je mrtav čovjek koji hoda

Australski novinar koji je privukao međunarodnu pažnju kao osnivač internet-stranice Wikileaks

Avaz.ba

Osnivač Wikileaksa Džulijan Asanž (Julian Assange, 47) uhapšen je danas u zgradi Ambasade Ekvadora u Londonu, u kojoj je proveo posljednjih sedam godina. Asanža su britanski policajci izveli iz zgrade nasilu, dok se on opirao nakon što mu je Ekvador ukinuo azil. 

Džulijan Asanž je australski novinar koji je privukao međunarodnu pažnju kao osnivač internet-stranice Wikileaks. Nakon hapšenja Velika Britanija je garantirala da osnivača Wikileaksa neće izručiti zemlji koja zakonom predviđa smrtnu kaznu. Svih ovih godina skrivanja Asanžu je prijetila smrtna kazna, pa su ga mnogi prozvali mrtvim čovjekom koji hoda. 

Nakon što je vlada Ekvadora ukinula azil osnivaču Wikileaksa, britanska policija je ušla u Ambasadu Ekvadora u Londonu i uhapsila Asanža. 

– Mogu potvrditi da je Asanž u pritvoru i da je suočen s pravosuđem Britanije – rekao je britanski ministar unutrašnjih poslova Sadžid Džavid (Sajid Javid), prenose agencije.

Predsjednik Ekvadora Lenin Moreno rekao je da je njegova zemlja ukinula azil Asanžu nakon što je on više puta prekršio međunarodne konvencije. 

Ovo su svi detalji o novinaru.

Novinar, kompjuterski programer i aktivista Asanž je rođen 3. jula 1971. godine u Taunsvilu u Australiji. Imao je neobično djetinjstvo, pošto je neke od svojih ranih godina proveo putujući okolo sa svojom majkom Kristin (Cristin) i očuhom Bretom Asanžom (Bratt). Očuh ga je kasnije opisao kao “oštrog klinca koji se uvijek borio za gubitnika”.

Svoj genijalni koeficijent inteligencije iskoristio je da bi upao u baze podataka mnogih organizacija visokog profila. U 2006. godine počeo je raditi na Wikileaksu, internet-stranici namijenjenoj prikupljanju i dijeljenju povjerljivih informacija na međunarodnom nivou.

Zbog svog predanog rada, aktivista je zaslužio titulu “Ličnosti godine” magazina ”Time” 2010. 

U nastojanju da izbjegne izručenje Švedskoj zbog navoda o seksualnom napadu, Asanž je u Ekvadorskoj ambasadi u Londonu bio od 2012. godine.

U 2016. godini njegov rad je ponovo privukao međunarodnu pažnju kada je Wikileaks objavio hiljade mailova između američkog predsjedničkog kandidata Hilari Klinton (Hillary Clinton) i Demokratskog nacionalnog komiteta, za koje se vjeruje da su utjecali na predsjedničke izbore te godine. 

Osnivanje Wikileaksa

Asanž je strast prema kompjuterima otkrio kao tinejdžer. Sa 16 godina dobio je prvi kompjuter na poklon od majke. Ubrzo je razvio talent za hakovanje u kompjuterske sisteme. Njegov upad 1991. na glavni terminal za Nortel, telekomunikacionu kompaniju, doveo ga je u nevolju. Asanž je optužen za više od 30 hakovanja u Australiji, ali je platio samo novčanu kaznu za štetu.

Asanž je nastavio karijeru kao kompjuterski programer i programer softvera. Studirao je matematiku na Univerzitetu u Melburnu. Napustio je fakultet, a kasnije je tvrdio da je to uradio iz moralnih razloga. Asanž se usprotivio drugim studentima koji rade na kompjuterskim projektima za vojsku.

U 2006. godini počeo je rad na Wikileaksu, internet-stranici namijenjenoj za prikupljanje i dijeljenje povjerljivih informacija na međunarodnom nivou. Sajt je zvanično pokrenut 2007. godine i tada je vođen iz Švedske zbog snažnih zakona zemlje koji štite anonimnost osobe. 

Otad je Wikileaks objavio stotine hiljada dokumenata: o ekstrapravnim ubistvima u Keniji, o toksičnom otpadu u Obali Slonovače, Sajentološkoj crkvi, zatvoru Gvantanamo, bankama, ratovima u Afganistanu i Iraku, kao i diplomatske depeše američkih ambasada i konzulata u svijetu.

Kasnije te godine Wikileaks je objavio američki vojni priručnik koji je pružio detaljne informacije o centru za pritvor u Gvantanamu. Također je objavio i mailove tadašnjeg potpredsjedničkog kandidata Sare Palin (Sarah) koje je dobio od anonimnog izvora u septembru 2008. godine.

Seksualne prijave

Početkom decembra 2010. Asanž je otkrio da ima druge pravne probleme zbog kojih bi trebalo da brine. Od početka avgusta on je bio pod istragom švedske policije zbog tvrdnji koje su uključivale dvije tačke za seksualno zlostavljanje, jednu tačku nezakonite prinude i jednu tačku silovanja. Nakon što su švedske vlasti 6. decembra izdale evropski nalog za hapšenje, Asanž se predao londonskoj policiji.

Od 30. novembra 2010. Interpol ga je smjestio na crveni spisak traženih osoba.

Nakon niza saslušanja o izručenju početkom 2011. godine, Asanž je 2. novembra 2011. godine saznao da je visoki sud odbio njegovu žalbu. Tada je planirao da se obrati vrhovnom sudu Velike Britanije.

Prema ”New York Timesu”, Asanž je došao u Ekvadorsku ambasadu u Londonu 19. juna 2012. godine, nastojeći da izbjegne izručenje Švedskoj.

Dva mjeseca kasnije, 16. avgusta 2012. godine, Asanž je dobio politički azil od ekvadorske vlade, koja, kako piše ”Times”, štiti Asanža od britanskog hapšenja, ali samo na ekvadorskoj teritoriji, ostavljajući ga ranjivim ako pokuša napustiti ambasadu kako bi otišao na aerodrom ili željezničku stanicu.

U članku se dalje navodi da ta odluka donosi mogućnost da se Asanž suoči s političkim progonom ili da bude poslat u SAD kako bi se suočio sa smrtnom kaznom – stavljajući dodatni pritisak na odnose između Ekvadora i Britanije i potičući odbijanje švedske vlade. 

U avgustu 2015. manje optužbe za seksualno zlostavljanje iz 2010. godine – sa izuzetkom silovanja – odbačene su zbog zastarjelosti od švedskih tužilaca. Statut ograničenja optužbi za silovanje ističe 2020. godine.

U februaru 2016. godine komisija Ujedinjenih naroda je utvrdila da je Asanž bio proizvoljno pritvoren i preporučila je njegovo puštanje na slobodu i naknadu za lišavanje slobode. Međutim, i švedska i britanska vlada odbacile su te zaključke kao neobavezujuće i ponovile da će Asanž biti uhapšen ako napusti Ambasadu Ekvadora. 

Dana 19. maja 2017. Švedska je saopćila da će prekinuti istragu o silovanju Džulijana Asanža.

– Iako je danas bila važna pobjeda i važna potvrda, put je daleko od kraja – rekao je novinarima iz Ekvadorske ambasade u Londonu.

– Rat, pravi rat, tek počinje – dodao je novinar.

Asanžu je i dalje pretio nalog za hapšenjem u Velikoj Britaniji zbog toga što se nije pojavio na sudu, a američko ministarstvo pravosuđa reklo je da preispituje hoće li ga optužiti za otkrivanje tajnih podataka.

On je u decembru 2017. godine dobio državljanstvo Ekvadora, ali je njegov odnos sa svojom usvojenom zemljom ubrzo pogoršan. U martu 2018. godine vlada je prekinula pristup internetu na osnovu toga što su njegovi postupci ugrozili dobre odnose koje zemlja održava s Ujedinjenim Kraljevstvom, s ostalim državama Evropske unije i drugim zemljama.

Utjecaj na predsjedničku trku u SAD 2016.

Asanž i Wikileaks ponovo su se vratili na naslovne strane tokom ljeta 2016. godine kada se američka predsjednička trka sužavala na dva glavna kandidata, demokratu Hilari Klinton i republikanca Donalda Trampa (Trump). Početkom jula Wikileaksu je objavio više od 1.200 mailova s Klintonovog privatnog servera tokom njenog mandata kao državni sekretar.

Kasnije u toku mjeseca Wikileaks je objavio dodatnu rundu emailova od Demokratskog nacionalnog komiteta koja je ukazala na pokušaj da se potkopa Klintonov primarni protivnik Berni Sanders (Bernard), što je dovelo do ostavke predsjednika DNC-a Debi Vazerman Šulc (Deborah Wasserman Schultz). 

U oktobru Wikileaks je otkrio više od 2.000 emailova predsjednika Klintonove kampanje Džona Podeste (John), koji je uključivao odlomke iz govora bankama na Vol Stritu. Do ovog trenutka, zvaničnici američke vlade su javno objavili uvjerenje da su ruski agenti hakovali DNC servere i dostavljali mailove Wikileaksu, iako je Asanža više puta ponovio da to nije tačno.

Uoči izbora Asanž je saopćio da nije imao ličnu želju da utječe na ishod, napominjući da nikada nije primio dokumente Trampove kampanje za objavljivanje.

– Bez obzira na ishod predsjedničkih izbora u SAD 2016., pravi pobjednik je američka javnost koja je bolje informirana kao rezultat našeg rada – rekao je on. 

Ubrzo nakon toga, Tramp je proglašen pobjednikom.

(Autor: Avaz)

Anketa

Da li ste zadovoljni izbornim rezultatima ?

Pogledaj rezultat

Loading ... Loading ...